IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.
 
IPA se sastoji od pet komponenti: I - Tranzicija i jačanje institucija, II – Prekogranična suradnja, III - Regionalni razvoj, IV - Razvoj ljudskih resursa i V - Ruralni razvoj.
 
IPARD program izradilo je Povjerenstvo za izradu Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007–2013. Povjerenstvo je osnovano 7. travnja 2006. godine, a činili su ga djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, djelatnici ostalih ministarstava te predstavnici svih relevantnih ekonomskih, socijalnih i ekoloških partnera. Nakon izrade sektorskih analiza, uočene su specifične potrebe pojedinih sektora te su temeljem toga odabrane mjere IPARD programa. Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice
• Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja
• Razvoj ruralne ekonomije

IPARD program se provodi na cijelom području Republike Hrvatske, osim ukoliko propisani kriteriji pojedinih mjera ne ograničavaju njegovu primjenu.


Pravna osnova
 
IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te je 25. veljače 2008. godine EK usvojila IPARD program za Republiku Hrvatsku.
 
Odlukom Vlade RH, od 26. ožujka 2008. godine (NN 34/08), IPARD programom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava za ruralni razvoj - Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa, dok program (mjere) provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nacionalni fond u Ministarstvu financija je tijelo odgovorno za upravljanje financijskim sredstvima namijenjenim provedbi IPARD programa. Nacionalni fond osigurava:

• podnošenje zahtjeva Europskoj komisiji i zaprimanje sredstava od programa IPA
• izdavanje odobrenja za prijenos sredstava prema tijelu odgovornom za upravljanje i provedbu pojedine komponente programa IPA, odnosno prema konačnom korisniku
• podnošenje financijskih izvješća EK o korištenju programa IPA
• otvaranje i upravljanje bankovnim računima

Sukladno Višegodišnjem indikativnom financijskom okviru 2011.-2013. (VIFO) alocirana su sredstva za sve zemlje korisnice, pa tako i za Republiku Hrvatsku za sve IPA komponente, u razdoblju od 2007. - 2013. godine, na godišnjoj razini. Prethodili su mu VIFO 2008-2010, VIFO 2009-2011, VIFO 2010-2012.
 
Višegodišnji indikativni planski dokument (VIPD) 2011.-2013. ima za svrhu utvrditi prioritete EU-a za pomoć Republici Hrvatskoj za programsko razdoblje 2011. - 2013.
On se temelji na potrebama utvrđenim u Pristupnom partnerstvu Republike Hrvatske, kao i na posljednjem izvješću o napretku (usvojen 9. studenog 2010, kao dio Paketa za proširenje) i hrvatskih vlastitih strategija. U njemu su definirani maksimalni udjeli sredstava po prioritetima IPARD-a. U izradi VIPD-a konzultirana je i Vlada Republike Hrvatske, lokalni dionici i države članice Europske unije. Prethodili su mu VIPD 2007-2009, VIPD 2008-2010, VIPD 2009-2011.
 
Vlada Republike Hrvatske u ime RH sklopila je ugovore s Europskom komisijom, u ime EU, koji su potrebni za provedbu IPARD programa, i to:

• Okvirni sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) potpisan je 27. kolovoza 2007.
• Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u okviru komponente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), odnosno Sektorski sporazum, potpisan je 13. listopada 2008. godine.
• Višegodišnji sporazum o financiranju 2007. – 2010. između Komisije europskih zajednica u ime Europske zajednice i Vlade Republike Hrvatske potpisan je 24.srpnja 2009. godine te su njime alocirana sredstva za 2007., 2008., 2009. i 2010. godinu. Svake slijedeće godine dodavat će se alokacija za tekuću godinu.

IPARD programom moguće je stvarati obveze do dana provedbe novog Programa ruralnog razvoja koji Republika Hrvatska može koristiti kada postane punopravna članica EU.
 
Nacionalna pravna osnova za implementaciju IPARD programa u Republici Hrvatskoj su Pravilnici za provedbu pojedinih mjera.
 
Odlukom EK (2009/871/EC) od 30.11.2009. dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“ i Mjeru 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“,  što je stvorilo preduvjet za raspisivanje 1. natječaja za navedene mjere koji je trajao od 04.01.2010. do 04.03.2010.

Za Mjeru 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ i Mjeru 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ dobiven je prijenos ovlasti Odlukom EK (2011/C 85/04), 17. ožujka 2011. godine nakon čega je uslijedilo raspisivanje natječaja i u ovim mjerama.

Od tada se natječaji raspisuju kontinuirano, a tako će biti sve do kraja 2013. godine.

Izvor: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=7

 

Prvi prioritet IPARD programa  – „Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda“ ima za cilj poboljšati tržišnu učinkovitost i provedbu standarda Zajednice na području zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu.
 
U ovom prioritetu razlikujemo dvije mjere:

Mjera 101 – „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva  u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“  koja omogućuje ulaganja u:

• sektor mljekarstva
• sektor govedarstva
• sektor svinjogojstva
• sektor peradarstva
• sektor jaja
• sektor voća i povrća (isključujući gljive)
• sektor žitarica i uljarica.

 

Mjera 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu
restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“ koja omogućuje ulaganja u:

• sektor mlijeka i mljekarstva
• sektor prerade mesa
• sektor ribarstva
• sektor prerade voća i povrća
• sektor vinarstva
• sektor maslinovog ulja

Detalji i i zvor: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=28

 

Drugi prioritet IPARD programa - Unapređenje okoliša i krajolika te pripremne akcije za provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja pridonosi realizaciji pripremnih radnji za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER pristupa u svrhu bolje zaštite prirodnih resursa u područjima provedbe, razvoja praktičnog iskustva što se tiče provedbe metoda poljoprivredne proizvodnje izrađenih za zaštitu okoliša i očuvanja krajolika te poboljšanja sudjelovanja lokalnih dionika u razvoju i provedbi strategija ruralnog razvoja.
 
Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika
 
Okvir za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera unutar IPARD programa definiran je u okviru 3 pilot područja:

• Park prirode Velebit,
• Park prirode Lonjsko Polje,
• Zagrebačka županija.

 

Ciljevi mjere
 
Pilot područja kao područje primjene poljoprivredno – okolišnih mjera unutar IPARD programa imaju za cilj:

 

• Održavanje pozitivne uloge poljoprivrede u stvaranju i očuvanju polu-prirodnih staništa i mozaičkih krajobraza. Travnjaci hrvatskog krša glavna su potencijalna područja za ovakve mjere;
• Smanjenje postojećih i sprječavanje mogućih budućih negativnih učinaka na okoliš, a koji su posljedica primjene neodgovarajućih poljoprivrednih postupaka. Ove bi mjere trebale biti usmjerene na intenzivnu ratarsku proizvodnju u panonskoj Hrvatskoj.

Detalji i izvor: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=29

 

 

Drugi prioritet IPARD programa donosi i mjeru 202. – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“
 
Povezivanje svih sektora, civilnog, gospodarskog i javnog te zajedničko osmišljavanje strateških ciljeva i prioriteta pojedinog  ruralnog područja, odnosno decentralizacija donošenja odluka i odgovornosti na ovu razinu, počelo se osmišljavati u ruralnim područjima kroz LEADER pristup, odnosno stvaranje lokalnih akcijskih grupa (LAG) u okviru određene mikroregije.
Međusektorska suradnja, informiranje i edukacija stanovništva o mjerama razvoja ruralnih područja, izrada i provedba lokalne strategije razvoja koja se temelji na interakciji između sudionika i projekata različitih sektora lokalne ekonomije, osmišljavanje, prijava i realizacija projekata od strane dionika u LAG-u glavne su postavke ovakvog javno-privatnog partnerstva koji se temelji na bottom-up pristupu ili pristupu odozdo prema gore.
 
LEADER pristup unutar IPARD programa sastoji se od tri podmjere:

• Podmjera 202.1: Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija,
• Podmjera 202.2: Provedba lokalnih strategija razvoja,
• Podmjera 202.3: Projekti suradnje

 

Treći prioritet IPARD programa – „Razvoj ruralne ekonomije“ ima za cilj pomoći razvoju i poboljšanju osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast, poboljšali životni i radni uvjeti u ruralnom području, te općenito, spriječila daljnja depopulacija.
 
Mjera 301 - „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ omogućuje ulaganja u sljedećim sektorima:

• sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda;
• lokalne nerazvrstane ceste;
• toplane;
• protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta;

 

Treći prioritet IPARD programa ima za cilj i povećati prihode ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, očuvati postojeća radna mjesta, povećati opseg usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšati kvalitete usluga koje se pružaju te poboljšati socijalnu strukturu u ruralnim područjima.
 
Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ omogućava ostvarenje spomenutih ciljeva, a omogućuje ulaganja u sljedećim sektorima:

• sektor ruralnog turizma,
• sektor tradicijski obrti,
• sektor izravna prodaja,
• sektor slatkovodnog ribarstva,
• sektor usluga,
• sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima,
• sektor obnovljivih izvora energije.