Fazno kontrasni mikroskopi

Prijenosni instrumenti za uzorkovanje atmosfere

Lijevo: 400x povećanje, s umjernicom i kamerom prema standardu NIOSH 7400 za analizu azbestnih vlakana

Desno: 1000x povećanje, prema standardu NIOSH 7400, analiza azbestnih vlakana

Uređaj pogodan za sve lokacije zbog rada na baterije

Ostala naša oprema

Relevantni propisi :

• Zakon o zaštiti na radu NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, ...
• Zakon o obaveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu NN 79/07, 139/10
• Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu NN 79/07, 139/10
• Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu NN 79/07, 139/10
• Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest NN 42/07
• Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i biološkim graničnim vrijednostima NN br. 13/09, 75/13
• Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu NN 40/07
• Pravilnik o zaštiti na radu za radna mjesta rada (N.N. br. 29/13)
• Pravilnik o uvjetima i načinu praćenja zdravstvenog stanja, dijagnostičkim postupcima kod sumnje da postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerilima za priznavanje profesionalnih bolesti uzrokovane azbestom (NN br. 134/08)
• Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest NN 89/08

U nastavku donosimo članak objavljen u časopisu Kemija u industriji:

Predgovor:

Uređuje: Vjeročka Vojvodić
Predstavljamo članak temeljen na predavanju Zvonka Habuša i Esada Prohića “Azbest u okolišu” održanom 28. ožujka 2012. u sklopu tribine “Zaštita okoliša u Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji (EU)”, koju organiziraju Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) i časopis Kemija u industriji (KUI).
Vjeročka Vojvodić

Zvonko Habuš i Esad Prohić
1        ANT d. o. o., Laboratorij za analitiku i toksikologiju, Medarska 69, 10 090 Zagreb
2        Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb

Azbest u okolišu

Od početka 20. stoljeća tisuće tona azbesta upotrebljavane su u svim razvijenijim zemljama u industriji, brodogradnji i građevinarstvu. Nakon što su pouzdano utvrđena teška oboljenja i smrti izazvana udisanjem azbestnih vlakana, prve zabrane upotrebe azbesta propisala je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1972. Azbest je u posljednjih 100 godina kriv za smrt velikog broja radnika u industriji, brodogradnji i građevinarstvu kao i stanovništva koje živi u blizini tog opasnog zagađivala. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije i u sljedećih 40 godina u svijetu se očekuje obolijevanje i smrt više od 500 000 ljudi zbog posljedica udisanja lebdećih čestica azbesta, kojima su bili izloženi u radnom procesu ili zbog čestica oslobođenih pri uklanjanju iz okoliša i erozijom krovova s azbest-cementnim pločama ili iz otpada rasutog u okolišu. Radi se o milijunima tona nezbrinutog otpada u svijetu. Ta činjenica dovela je do potpune zabrane bilo kakve uporabe azbesta u većini zemalja.
Posljedice udisanja azbestnih vlakana:

• pneumokonioza (azbestoza)
• rak izazvan azbestozom
• mezoteliom (rak pleure)
• gastrointestinalni rak (crijeva, bubrezi) o kojemu se zdravstveni djelatnici ne izjašnjavaju, iako je poznato da nastaje nakon izlaganja u trajanju od 5 do 40 godina.

U Hrvatskoj je 213 uposlenika tvrtke Salonit d. d. Vranjic u razdoblju od 1965. do 2000. godine oboljelo od azbestoze. U Kliničkom bolničkom centru Split 2006. godine evidentirano je 15 novih slučajeva mezotelioma. Tek jedna trećina oboljelih bila je u radnom odnosu u tvornici Salonit d. d. u Vranjicu. Ako se prihvati statistika SAD-a, koja kaže da na mezoteliom otpada oko 25 % svih oboljenja koje uzrokuje azbest, tada je vjerojatni broj oboljelih na području Splita i okolice, zbog dugotrajne izloženosti azbestnim vlaknima, znatno veći od podataka za mezoteliome.

Tablica 1 – Broj prijava profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom po godinama i mjestima rada (izvor podataka: Hrvatski Zavod za javno zdravstvo RH, 2006)

Tablica 2 – Smrtonosni učinci azbestoze u SAD-u (Environmental Protection Agency –EPA, SAD za 2003. god.)

O proizvodnji i uvozu azbesta u Republici Hrvatskoj (RH)

Proizvodnja azbesta se u Hrvatskoj smanjivala u razdoblju od 2000. do 2006. (tablica 3).

Tablica 3 – Proizvodnja azbestnih proizvoda u Hrvatskoj 2000. – 2006. u tonama (prema evidenciji HGK-a)

Neposredno nakon zabrane rada u Salonitu 2006. uvoz je bio značajan, ali se do kraja 2011. znatno smanjio (tablica 4).

Tablica 4 – Uvoz azbesta u RH iz zemalja EU-a nakon zabrane rada Salonita (izvor podataka: Carinska uprava RH)

Osim uvoza iz zemalja Europske zajednice, azbest se uvozio i iz ostalih zemalja u okruženju pa postoji podatak od oko 14 tisuća tona uvezenih od 2006. do 2010.
Često je odnos prema pitanjima azbesta u Hrvatskoj bio problematičan, a da se i u neposrednoj prošlosti zadržao, pokazuje oglas prikazan na slici 1.

Slika 1 – Odnos prema azbestu u RH!?!

Zakonska regulativa

U Hrvatskoj je o dopuštenim koncentracijama azbestnih vlakana u radnoj atmosferi i u atmosferi naselja potrošeno mnogo medijskog prostora, bez znanstvenih, stručnih te medicinskih dokaza.
Odličan pregled legislative o azbestu može se naći u radu M. Zavalić i J. Macan.
EPA je već 2003. propisala standard o dopuštenim maksimalnim koncentracijama azbestnih vlakana u radnoj atmosferi na 0,01 vlakno/cm3 odnosno 10 000 vl/m3 radne atmosfere (maksimalno dopuštena koncentracija (MDK) za radni prostor).
Na simpoziju o azbestu 2006. u Poljskoj zaključeno je da u zoni naselja uz industriju koncentracije ne trebaju prelaziti 10 000 vl/m3, a preporučena vrijednost za ostala naselja je 1000 vl/m3. Ta koncentracija ne jamči apsolutnu zdravstvenu zaštitu, ali znatno umanjuje broj i posljedice oboljenja od azbesta.
U cijelom svijetu je u svim naseljima atmosfera zagađena lebdećim azbestnim vlaknima veličine od 0,3 do 10 mikrometra u koncentracijama, koje najčešće premašuju 1000 vlakana u m3 atmosfere.
Slično je i u Hrvatskoj. Tako su u Dalmaciji u okviru rada na sanaciji Tvornice azbesta Salonit u Vranjicu izvršene analize u nekoliko naselja i vrijednosti koncentracija lebdećih i respirabilnih vlakana azbesta od 0,3 do 10 μm u svim slučajevima prelazile su 1000 vl/m3. Rezultati analiza prikazani su na internetskoj stranici www.ant.hr.
Na lokaciji tvornice Salonit izvršene su analize lebdećih i respirabilnih vlakana azbesta od 0,3 do 10 μm i u svim slučajevima prelazila su vrijednost od 1000 vl/m3 prije i poslije sanacije. Rezultati su prikazani na slikama 2 i 3. Nalazi nakon sanacije najbolje govore koliko je problem bio realan.

Slika 2 – Koncentracija čestica azbesta u zraku 2006. na lokaciji tvornice Salonit d. d. u stečaju prije sanacije

Slika 3 – Analiza atmosfere 2011. godine u krugu tvornice Salonit d. d. na azbesta vlakna nakon obavljene sanacije. Broj azbestnih vlakana veličine 0,3 – 10 mikrometara uz prikaz preporučenih standarda Svjetske zdravstvene organizacije za atmosferu naselja.

Analiza azbesta

Na identifikaciji azbesta u atmosferi tvornice i naselja na lokaciji Vranjic (2006. – 2007.) bila je uključena tvrtka ANT d. o. o., Laboratorij za analitiku i toksikologiju, kao i ekipa analitičara s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. E. Prohića, a dio uzoraka analiziran je u ovlaštenom laboratoriju u Ljubljani.

Za uzorkovanje i analize azbestnih vlakana ANT je primijenio metode i instrumente prema standardima EPA i NIOSH 7400 i 7402, a analize svih bušotina u tlu obavio je Geološki odsjek PMF-a u Zagrebu. Rezultati su predani naručiocu MZOPU u posebnom izvješću u svibnju 2007.

Alarmantni rezultati ispitivanja dobiveni primjenom međunarodnih standarda o metodama analiza, instrumentima i dopuštenim koncentracijama izazvali su negativnu medijsku pozornost (HTV) kao i Ministarstva (9. svibnja 2008.).

Tadašnja ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je na konferenciji za novinare opovrgnula izvješće o povećanim koncentracijama azbestne prašine u Vranjicu kod Splita, koje je za potrebe sanacije tvornice Salonit i odlagališta Mravinačka kava krajem 2006. i početkom 2007. godine napravila zagrebačka tvrtka ANT d. o. o.

Također, i državni tajnik u Ministarstvu izvijestio je da su ti rezultati dobiveni „optičkim mikroskopom“ te da će on osobno podnijeti ostavku na svoju dužnost ako su rezultati točni i ustvrdio da je dopuštena koncentracija azbestnih vlakana 2 000 000 vl/m3, a ne 10 000 vl/m3 kako to propisuje proizvoljno tvrtka ANT d. o. o.

Međutim, treba zahvaliti novinarima, koji su u tisku, pa i na televiziji RTL poklonili povjerenje znanstveno i stručno argumentiranim podacima o visokoj zagađenosti atmosfere Vranjica azbestom.

Od 2007. do 2012. godine obavljene su analize tla, izolacija na objektima i u atmosferi sljedećih objekata u RH:

sportske dvorane

bolnice

trgovački centri

odlagališta komunalnog otpada

brodogradilišta

industrijske hale

koncertne dvorane

Rezultati ispitivanja prikazani su na slikama na internetskoj stranici www.ant.hr.

Zaključak

Iako su detaljna istraživanja izvršena samo za šire područje tvornice salonita u Vranjicu kraj Solina, a parcijalna istraživanja i na lokacijama Lamjana na otoku Ugljanu, u Pločama, i drugdje, svi rezultati još uvijek upućuju na upozoravajuću koncentraciju azbestnim vlaknima. S druge strane, azbestni materijali upotrebljavani u najrazličitije svrhe širom Hrvatske još uvijek nisu uklonjeni i predstavljaju opasnost za zdravlje stanovnika. Stoga je važno daljnje stalno praćenje razine zagađenja azbestom uz donošenje programa za njihovo uklanjanje sigurnim postupcima.

Literatura

• World Health Organization, Environmental Health Criteria 53. Asbestos and Other Natural Mineral Fibres. WHO, Geneva, 1986.
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2006.
• D. Wayne Berman, K. S. Crump, Final draft: technical support document for a protocol to assess asbestos-related risk. Environmental Protection Agency, 2003., str. 474.
• M. Zavalić, J. Macan, Regulations on Safety at Work Involving Asbestos Exposure, Arh. Hig. Rada Toksikol. 60 (2009) Suppl. 57–63.
• M. Lesz, Asbestos in the air, u Proceedings of the International Conference on Asbestos Risk Reduction and Measurement of Asbestos Fibre Concentration, 28–29 September 2006, University of Science and Technology, Krakow, 2006.
• World Health Organization, Air Quality Guidelines for Europe, 2. izd., WHO Regional Office for Europe, Kopenhagen, 2000.
• enHEALTH Council, Department of Health and Ageing: Management of asbestos in the non-occupational environment. Australian Government, Canberra, 2005.
• Grupa autora, Izvješće o stanju okoliša u području Tvornice Salonit Vranjic i Mravinjačke kave, 2007.
• NIOSH/OSHA, Asbestos Work Group: Workplace Exposure to Asbestos. Review and Recommendations. DHHS (NIOSH), Washington, 1980.
• M. Corn, Airborne concentrations of asbestos in non-occupational environments, Ann. Occup. Hyg. 38 (1994) 495–502.
• E. Krakowiak, R. L. Górny, J. Cembrzyńska, G. Sąkol, M. Boissier-Draghi, E. Anczyk, Environmental Exposure to Airborne Asbestos Fibres in a Highly Urbanized City, Ann. Agric. Environ. Med. 16 (2009) 121–128