Različiti kemijski zagađivači mogu utjecati na kvalitetu zraka unutar prostorija, a time i na zdravlje ljudi koji borave u određenom prostoru. Neki od najčešćih kemijskih zagađivača:

Ugljični monoksid (CO) - zagušljiv, poznat kao "tihi ubojica" jer je bezbojan i bez mirisa. Kada se udahne, CO se veže na crvene krvne stanice i time negativno utječe na prijenos kisika, što u konačnici može dovesti do gušenja. Sumporov dioksid (SO2) - je bezbojni plin s jakim mirisom. Sumporov dioksid nadražujućedjeluje na dišni sustav, a izloženost visokim koncentracijama u relativno kratkom vremenu možeutjecati na stezanje krvnih žila u plućima što negativno utječe na disanje. Najpodložniji negativnomutjecaju SO2 su djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima pluća i astmatičari. Osim spomenutog, SO2 u zraku utječe i na smanjenu sposobnost dišnog sustava u obrani protiv stranih čestica i bakterija te može pojačati štetne učinke ozona Dušikov dioksid (NO2) - otrovni plin koji nastaje izgaranjem goriva. NO2 negativno djeluje na zdravlje u visokim koncentracijama, dok u niskim djeluje nadražujuće u području pluća. Dugoročna izloženost niskim koncentracijama može dovesti do uništavanja plućnog tkiva tako da ljudi postaju više osjetljivi na infekcije dišnih sustava (prehlade, gripe i sl.). Najpodložniji negativnom utjecaju NO2 su djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima pluća i astmatičari Hlapivi organski spojevi (VOC) - Hlapjivi organski spojevi su organski spojevi koji su hlapivi (isparavaju) pri sobnoj temperaturi. Ovi spojevi  izazivaju najčešće slijedeće simptome: iritacija oči, nosa i grla, teškoće disanja, te u posebnim slučajevima mogu povečavati rizik od razvoja raka. Najčešći primjer VOC-a koji je prisutan obično u zraku zatvorenih prostora je formaldehid. Jedan od izvora formaldehida jest materijal izrađen od iverice. U novije vrijeme, često se u svrhu ušteda prije koristi iverica nego li masivno drvo ili neki drugi materijal za izradu namještaja (ormari, radni stolovi, police i sl.). Iako jeftina zamjena za puno drvo, pri upotrebi iverice koriste se veće količine ljepila koje predstavljaju izvor VOC-ova. Osim spomenutog, izvor VOC-ova predstavljaju i tepisi. Pri njihovoj izradnji, koristre se razna ljepila i boje iz kojih kasnije isparavaju VOC-ovi, što najčešće uključuje aceton, toluen, ksilen, formaldehid i derivate benzena. Sredstva koja se koriste za čišćenje u svom sastavu mogu sadržavati dietil-ftalate koji su poznati kao spojevi koji utjeću na hormonsku regulaciju u ljudskom organizmu te mogu štetiti živčanom sustavu. Izvor VOC-ova predstavljaju i marker flomasteri, na što ukazuje i njihov miris. Od kemijskih spojeva koji se nalaze u markerima treba istaknuti metil-etil-ketone, toluen i formaldehid. Osim markera, izvor VOC-ova predstavljaju i tinte te toneri koji se svakodnevno koriste u pisačima.

 

Biološke štetnosti mogu uzrokovati razne bolesti, a djeluju na ljudski organizam kroz tri različita mehanizma:
• Infekcija
• Alergija / Preosjetljivost
• Toksikoza - simptomi uzrokovani toksinima proizvedenih mikroorganizama npr. mikotoksini koje proizvodi plijesni
Neki od najčešćih biološki zagađivača:

Plijesan najčešći uzrok “bolesnih zgrada“. Plijesan se brzo razvija i raste u toplim i vlažnim okruženjima. Ako se ne tretira na vrijeme, u kratkom vremenskom razdoblju može stvoriti vrlo visoku koncentraciju spora u zraku. Virusi i bakterije - česti uzročnici „sindroma bolesne zgrade“ pogotovo u objektima s velikom cirkulacijom ljudi kao što su škole, vrtići, banke, pošte, bolnice te se kao i plijesni vrlo brzo razvijaju i povečavaju svoju koncentraciju u zraku. Grinje – mikroorganizmi koji utječu na razvoj alergijskih reakcija kod ljudi. Hrane se mrtvim ljudskim stanicama koje najčešće nalazimo u tepisima, posteljini, namještaju i sl. Kao plijesni i bakterije, i grinje za rast i razmnožavanje preferiraju toplu i relativno vlažnu okolinu koja se obično nalazi u zatvorenim prostorima. Pelud – porijeklom od raznih stabala i biljaka, čest je uzročnik alergijskih reakcija. Može se akumulirati u zatvorenim prostorima ukoliko se sustav za prozračivanje, ventilaciju i klimatizaciju ne održava pravilno. Pelud, osim što u prostore ulazi kroz prozore i vrata, često se unosi odjećom i obućom.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je mikrobiološka kontaminacija zraka jedno od pet glavnih čimbenika koji utječu na ljudsko zdravlje. Specifičnost mikroorganizama jest sposobnost da se razvijaju vrlo brzo i u vrlo velikom broju posebno u zgradama s visokom vlagom te da imaju gotovo neograničene sposobnosti prilagođavanju unutarnjim prostorima. Osim što negativno utjeću na ljudsko zdravlje, njihova prisutnost može utjecati i na oštećenje same zgrade (razvoj plijesni na zidu i sl.).

Osim spomenutim kemijskih i bioloških štetnosti (zagađivača), na razvoj „sindroma bolesne zgrade“ mogu utjecati i određene fiziklane štetnosti. Najčešći od njih su:

Fluorescentna rasvjeta i električna oprema –  za spomenutu rasvjetu karakteristična je treptajuća i oštra svijetlost koja za posljedicu kod ljudi može razvijati loše raspoloženje te glavobolju. Česta je pojava lošeg raspoloženja i lošeg osjećanja i kod ljudi koji duže vrijeme provode uz zaslone računala i druge električne opreme. Uzrok tome su visokofrekventna elektromagnetska polja (EMS), koja mogu razvijati simptome koji uključuju umor, glavobolju i nemogućnost koncentriranja. Kod ljudi se spomenuta pojava još naziva i „električna preosjetljivost Temperatura - Iako bi mnogi odbacili ambijentalnu temperaturu kao uzročnika „sindroma bolesne zgrade“, okoliša koji je prevruć ili prehladan, može imati utjecaj na ljudsko zdravlje. S ekstremnim temperaturama, tijelo mora naporno raditi kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu na pravoj razini. Posljedice neadekvatne temperature su umor i iscrpljenost. Vlažnost – neprimjerena vlažnost, kao i temperatura, stvaraju pritisak tijelu koje pokušava održati ravnotežu. Kao i visoke temperature, jako vlažno okruženje može dovesti do dehidracije ljudskog organizma. Buka -. Značajna buka može biti iscrpljujuća za organizam te može dovesti do glavobolje. Buka također negativno utjeće na koncentraciju te produktivnost.

 

Da bi se „bolesna“ zgrada uspješno liječla, potrebno je odrediti što točniju dijagnozu, a to se postiže mjerenjem kvalitete zraka prostorija u kojima ljudi rade i borave.

detekcija i uklanjanje izvora smanjivanje emisije zagađenja povećanje broja izmjena zraka u prostorijama pročišćavanje zraka redovita kontrola kvalitete zraka redovito servisiranje i čišćenje ventilacijskih i klimatizacijskih sustava edukacija

 

Poslovni prostori (banke, pošte, poslovni uredi)

Knjižnice

Arhivi (sudski arhivi, filmski, arhive knjiga, herbari)

Vrtići i škole

Koncertne dvorane

Sportske dvorane

Kina

Čekaonice

Skladišta

Shopping centri

Stanovi (dnevni boravak, kuhinja, spavaća soba..)

...i općenito prostori u kojima se okuplja veći broj ljudi kao i sve prostorije u kojima se koriste klimatizacijski sustavi.

 

• Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14)
• Uredba o izmjeni Zakona o zaštiti na radu (NN 154/14)
• Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08)
• Pravilnik o graničnim vrijednosti izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN br. 13/09, 75/13).
• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
• European community Directive 2000/54/EC